Katedra za engleski jezik i književnost – sada Odsjek za anglistiku – osnovana je 1951. u sklopu Katedre za germanistiku i anglistiku, dok su 1961. formirane zasebne katedre za engleski jezik i književnost i njemački jezik i književnost. Prvi nastavnici engleskog jezika bili su Obren Vukomanović i Ljubica Vojnović, a engleske književnosti Olga Humo i Ivo Vidan. Godine 1954. angažirana je Branka Bokonjić, a sljedeće godine i Svetozar Koljević, dok se 1957. Odsjeku kao asistent priključio i Damir Kalogjera. Prvi studenti anglistike diplomirali su 1955. godine.
Osnovna pedagoška i naučna područja djelovanja Odsjeka jesu izučavanje lingvističkih disciplina (morfologije, fonetike, morfosintakse, sintakse, sociolingvistike, pragmatike, istorije jezika, te kontrastivne i teorijske lingvistike), savremenog engleskog jezika, engleske i američke književnosti, kako u vidu pregleda književnosti, tako i u obliku izučavanja pojedinih književnih pravaca i perioda (Shakespeareovo doba, renesansna poezija, poezija romantizma, roman XVIII i XIX stoljeća, "američka renesansa", dvadesete godine dvadesetog stoljeća u američkoj književnosti i britanska književnost dvadesetog stoljeća) te društvene i kulturne historije Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država, metodike nastave engleskog jezika u osnovnim i srednjim školama, kao i pismenog i usmenog prevođenja. Studij je organiziran u dva ciklusa (3+2).
Razvoj Odsjeka za anglistiku se može pratiti i preko broja diplomiranih studenata: 1955. diplomirao je jedan student, 1956. dva, 1966. sedamnaest, 1976. sedamdeset dva, 2004. četrdeset tri studenta, dok je 2009. u prvom ciklusu bolonjskog studija diplomirao 41 student, a u predbolonjskom četverogodišnjem studiju 43 studenta.
Odsjek i pojedini njegovi nastavnici i saradnici sarađivali su u projektima mnogih naučnih ustanova, sudjelovali na naučnim i stručnim konferencijama te objavljivali radove u obliku knjiga i priloga časopisima na bosanskom, hrvatskom i srpskom, ali i na engleskom jeziku, u Bosni i Hercegovini, bivšoj Jugoslaviji te širom svijeta. Članovi Odsjeka su kao gostujući profesori držali kolegije na stranim univerzitetima u Evropi, Americi i Aziji, kao i niz predavanja na domaćim i stranim univerzitetima te drugim naučnim i stručnim institucijama, a koristili su i različite prestižne postdiplomske i postdoktoralne istraživačke stipendije.
U kadrovskom smislu svoj je vrhunac Odsjek doživio 1990, kada je imao 24 nastavnika i saradnika, od čega 12 doktora nauka. Na Odsjeku je u proteklom periodu radilo duže ili kraće vrijeme nekoliko desetina nastavnika, saradnika i stranih lektora, kako sa prostora nekadašnje zajedničke države, tako i iz Velike Britanije, SAD, Francuske i Španjolske.
U ratu je na Odsjeku ostao samo jedan profesor, dr. Zvonimir Radeljković. On je u tim najtežim godinama bio i dekan Fakulteta kojem je ne samo osigurao opstanak, nego i dignitet.
U poslijeratnim godinama, broj nastavnika i saradnika se relativno brzo povećao. Prof. dr. Zvonimiru Radeljkoviću su se pridružili prof. dr. Srebren Dizdar, prof. dr. Midhat Riđanović, prof. dr. Lada Šestić, prof. dr. Snežana Bilbija, viša lektorica Spomenka Beus, asistentice Ksenija Kondali, Merima Osmankadić i Amira Sadiković, a kasnije i dr. Nedžad Leko, Jasminka Mehić i Dževahira Arslanagić. Veliku pomoć u održavanju nastave u ratu i razdoblju odmah poslije rata pružili su strani gostujući profesori, čije su angažiranje omogućili donatori, prije svega Fond Otvoreno društvo (Fondacija Soros) i Svjetski univerzitetski servis Austrije (World University Service – Austrian Committee). Najveću ulogu među njima odigrali su američki pjesnik Christopher Merrill, koji je još za vrijeme trajanja sukoba predavao englesku književnost, prof. dr. Dora Maček sa Sveučilišta u Zagrebu, te Noreen Skennion i Christopher Biehl iz SAD i Desmond Maurer iz Irske.
Na Odsjeku su u od njegovog osnivanja do danas gostovali kao predavači neki od najistaknutijih kritičara i pisaca V. Britanije, SAD i drugih zemalja; kritičari poput Davida Daichesa ili Grahama Hugha te pisci formata Chinue Achebea, Marka Stranda, Williama Kennedyja, ili Jamesa Hawesa, i vodeći svjetski lingvisti kao što su Claire Kramsch, Bas Aarts i Daniel Perrin.
Bolonjska reforma je za Odsjek bila prilika da svoj studij značajno obogati, uvođenjem savremenih sadržaja i usmjerenja. Tako se, nakon trogodišnjeg prvog ciklusa, na drugom ciklusu studentima nude četiri smjera: nastavnički, lingvistički, književni i prevodilački. Ova se odluka pokazala ispravnom i Odsjek uspješno školuje nove generacije nastavnika, prevodilaca i naučnoistraživačkih radnika. Odsjek za anglistiku je i jedini u BiH koji studentima nudi obuku iz konferencijskog prevođenja.
U ovom trenutku Odsjek na dvije katedre (za engleski jezik i englesku i američku književnost) ima 21 nastavnika i saradnika: 2 redovna profesora (dr. Srebren Dizdar, dr Nedžad Leko), 5 vanrednih profesora (dr. Sanja Šoštarić, dr. Shahab Yar Khan, dr. Merima Osmankadić, dr. Amira Sadiković, dr Ksenija Kondali), 8 docenata (dr. Selma Đuliman, dr. Larisa Kasumagić-Kafedžić, dr. Ifeta Čirić-Fazlija, dr. Lejla Mulalić, dr. Faruk Bajraktarević, dr. Melisa Okičić, dr. Nataša Stojaković, dr. Nejla Kalajdžisalihović), 1 višeg asistenta (Davor Njegić, MA), 3 asistenta (Alma Žero, MA, Srebrenka Mačković, MA, Nermina Čordalija, MA), 1 lektora (Vedad Lihovac) i 1 stranog lektora (Stephen Hefford).
Za gotovo 60 godina postojanja Odsjek je uspostavio posebne veze sa brojnim ustanovama u inostranstvu, naročito u Velikoj Britaniji, SAD, Norveškoj i Japanu. Među fakultetima i univerzitetima sa kojima postoje takve veze ističu se Međunarodna ljetna škola škotskih univerziteta (Scottish Universities' International Summer School) iz Edinburgha, na kojoj su studenti sa sarajevskog Odsjeka za anglistiku sudjelovali više od deset godina; Državni univerzitet Grand Valley (Grand Valley State University) iz savezne države Michigan u SAD, gdje su predavali i studirali nastavnici i studenti sarajevske anglistike; Odsjek za anglistiku iz Bergena, Norveška, na kome je boravio veći broj nastavnika i saradnika s Odsjeka predajući, studirajući i skupljajući materijal za magistarske teze, te Smith College iz savezne države Massachusetts (SAD), sa kojim sarajevska Anglistika razvija partnerske odnose, ne samo u razmjeni studenata i nastavnika koja je izuzetno živa, nego i u razvijanju univerzitetskog programa iz američkih studija pod pokroviteljstvom američkog State Departmenta. Širina naučnog i nastavnog rada Odsjeka vidljiva je i iz činjenice da pozivna gostovanja uključuju i vrlo daleke univerzitetske centre, poput Univerziteta Sophia u Japanu, te tekući projekti s vrhunskim partnerima kao što su Evropski centar za moderne jezike (ECML), te College of William and Mary (druga najstarija visokoškolska institucija u SAD) itd.
Savremeni nastavni planovi i programi, dinamična nastava i svestranost čine Odsjek privlačnim i brojnim stranim studentima i nastavnicima, koji putem različitih programa razmjene dolaze u BiH. Od uvođenja programa kao što su Erasmus i Mevlana, Odsjek je svake godine ugostio kolegice i kolege iz različitih evropskih zemalja.
Odsjek je pokrenuo i svake dvije godine organizira međunarodnu naučnu konferenciju pod nazivom CELLTTS (Conference on English Language, Linguistics, Teaching and Translation Studies), koja okuplja naučnike i istraživače iz cijelog svijeta.